
Vuk Rašović, bivši kapiten i trener Partizana, oštro je kritikovao rad Upravnog odbora „crno-belih“ na čelu sa predsednikom kluba Rasimom Ljajićem.
Nedavno su pobunu pokazali Vladimir Stojković, Ivan Golac i Đorđe Tomić, a njima se upravo pridružio i iskusni stručnjak.
Šef stručnog štaba Al Tavuna u razgovoru za Sportski žurnal naglasio je da više ne može da ćuti o onome što se dešava u Humska.
„Pridružio sam se apelu jer smatram da imam i pravo i obavezu da javno govorim o tome što se godinama dešava u Partizanu. Proveo sam praktično ceo život u njemu, znam ga iznutra, njegov sistem, način funkcionisanja i vrednosti na kojima je izgrađen. Zato smatram da imam dovoljno iskustva i znanja da prepoznam probleme i anomalije koje su se godinama nagomilavale, kako u periodu mandata prethodnog, tako i u periodu mandata sadašnjeg rukovodstva. Partizan pripada svima nama — igračima, trenerima, sportskim radnicima, a pre svega navijačima. Mi, bivši igrači, koji smo svojim radom, rezultatima i trofejima učestvovali u stvaranju njegove istorije, obavezni smo da podignemo glas kada vidimo da klub ide u pogrešnom smeru. Ćutanje u takvoj situaciji za mene nije opcija“, rekao je Rašović.
Ovaj 53-godišnji stručnjak smatra da je „parnom valjku“ potrebna promena na samom vrhu, kako bi u Superligi pobegao sa dna.
„Dovoljno je pogledati rezultate u svim sferama. Dug, koji je u jednom trenutku premašio 50.000.000 evra, deset godina bez šampionske titule, četiri godine bez evropskih takmičenja i opšte stanje u klubu i oko njega govore sami za sebe. Posebno me zabrinjava stanje u omladinskoj školi, koja je decenijama predstavljala osnovu identiteta i uspeha Partizana. Nekada su u njoj radili izuzetni stručnjaci, bivši igrači i treneri sa ozbiljnim iskustvom, a danas, po mom mišljenju, ona više ne funkcioniše na nivou koji zahtevaju tradicija i veličina Partizana. Partizan vapi za promenama. Ali ne za kozmetičkim promenama i zamenom jednih ljudi drugima, već za suštinskim zaokretom koji će klubu vratiti stabilnost, identitet i mesto koje mu pripada u srpskom i evropskom fudbalu“.
Prema rečima bivšeg defanzivca, mnogo toga je pošlo naopako u prethodnih nekoliko godina.
„Partizan je u prethodnim godinama izgubio veliki deo identiteta, kako na terenu, tako i van njega. Na terenu je izgubio prepoznatljiv stil igre, fudbalsku filozofiju po kojoj je decenijama bio poznat i koja ga je izdvajala od drugih klubova. Van terena je izgubio autoritet i poštovanje koje je nekada uživao u fudbalskim institucijama. Danas smo došli do situacije u kojoj Partizan za transfere nekih svojih najtalentovanijih igrača dobija manje novca nego što je dobijao pre 15 godina. To je jedan od pokazatelja koliko je sistem oslabio i koliko je klub izgubio u svom položaju i reputaciji u evropskom fudbalu. Zato nije dovoljno promeniti predsednika, direktora ili trenera. Ako način funkcionisanja ostane isti, ni rezultati ne mogu biti bitno drugačiji. Partizanu su potrebne promene i po vertikali i po horizontali, u svim segmentima organizacije. Potrebni su mu ljudi koji poseduju znanje, iskustvo, viziju i volju da rade u interesu kluba, ali i koji razumeju njegovu veličinu, tradiciju i specifičnost“.
Centralni fokus novog rukovodstva Partizana mora da postane njegova matična baza talenata.
„Partizan pre svega mora da bude jak klub, sa čvrstim osnovama, jasnim identitetom i prepoznatljivom fudbalskom filozofijom. Te osnove počinju od omladinske škole. Ona mora ponovo da postane jedan od najvažnijih segmenata kluba, mesto gde se stvaraju ne samo dobri fudbaleri, već igrači koji razumeju šta znači nositi dres Partizana. Partizan mora da ima stil igre prepoznatljiv od najmlađih uzrasnih kategorija do prvog tima. Iz takvog sistema moraju da izlaze igrači koji poseduju kvalitet, talenat, karakter i fudbalsku prepoznatljivost. Želim Partizan zbog čijih igrača, njihovog talenta i fudbalskog umeća će navijači nestrpljivo čekati dolazak na stadion JNA“.
Rašovića je posebno razočarao Rasim Ljajić, koji, po njegovom mišljenju, katastrofalno vodi poljuljanog giganta.
„Ne mogu da verujem da predsednik Partizana nema širinu i sposobnost da reši problem koji je sadašnje rukovodstvo stvorilo sa bivšim igračima. Nije lepo braniti se od konstruktivne i osnovane kritike tako niskim načinom. Pokazao je da je loš rukovodilac već time što je novajlije postavio na tri ključna direktorska mesta — generalnog direktora, sportskog direktora i direktora omladinske škole. I normalno je da ti ljudi nemaju iskustva da upravljaju tako ozbiljnim segmentima kluba. Predsednik koji je dopustio da se za vreme njegovog mandata smene sedam trenera za dve godine, koji nije uspeo da uspostavi kontrolu čak ni nad sopstvenim Upravnim odborom od svega pet članova, uključujući četvoricu ljudi koje je sam birao. Dopustio je da sve prljavo rublje izađe u javnost i da se na kraju raspao Upravni odbor koji je sam formirao“.
Bivši reprezentativac nije pomenuo ime političara iz Novog Pazara, ali je nastavio da ga kritikuje.
„Predsednik je spustio klub na amaterski nivo, što se vidi po rezultatima u svim sferama, a najviše na terenu, gde smo daleko od plasmana u Evropu, a još dalje od trofeja u domaćem prvenstvu. U poslovnom smislu sveo je klub na to da živi od prosjačenja pred državom, ali ni to nije bio u stanju sam da uradi, već je podmetao druge da umesto njega javno mole državu za pomoć. Grubim političkim spinom, pričom o tome kako mi, bivši igrači, tražimo toplo mesto u Partizanu, pokušao je da skrene pažnju sa svih tih stvari koje je uradio loše, a ja sam samo deo njih naveo. Partizan nije politička partija, a fudbal nije predizborna kampanja u kojoj pred izbore obećavate zlatne planine, a posle izbora zaboravljate na obećanja. On je, koliko mi je poznato, direktno postavljen na čelo kluba od strane bivšeg režima. Možda upravo zato što se odlično snalazi u tim predizbornim aktivnostima, ali u fudbalu se ne živi od obećanja, već se vrednost nečijeg rada meri konkretnim rezultatima. Smatram da je po postignutim rezultatima među najgorim predsednicima u istoriji Partizana“.
„Crno-beli“ su posle dolaska novog-starog trenera Aleksandra Stanojevića na klupu vezali tri pobede i zauzimaju deveto mesto u prvenstvu sa 17 bodova iz 14 utakmica.
U sledećem susretu nastavak pozitivne serije tražiće u Humska protiv Mačve (nedelja, 17.00).


